Classification ti a-édulcorant naturel .

Oct 02, 2025 Zia mbeni tokua .

A-édulcorant naturel
Glycoside ti stéviol
A-glycoside ti stéviol, so a hinga ni nga tongana a-glycoside ti stévia wala sucre ti stévia, ayeke a-édulcorant so ayeke na yâ ti groupe ti a-glycoside so ayeke na kobe pëpe. A yeke zi ala na a yeke sara si a ga nzoni na yâ ti akeke ti stévia (Stevia repens), mbeni keke so ayeke na yâ ti sewa ti Asteraceae. Ala yeke a-glycoside ti diterpénoïde, a-poudre ti cristal so ayeke na fion pëpe so ayeke vuru wala so ayeke jaune kete na so ayeke na formule ti molécule C38H60O18. Ala yeke futi 196–202 degré , na mbeni ngele ti calorie ayeke 0. Ala yeke nzere mingi ahon sucrose fani 300 tongaso, na ala yeke na mbeni kete go so ayeke vuru nga so ayeke tongana pere, na nzerengo ni ayeke maï yeke yeke. A-glycoside ti stéviol ayeke lï na yâ ti ngu nga na éthanol, a yeke hygroscopique, nga a yeke ngangu ti tene a ngbâ na wâ, na a sara si a yeke ngangu ti tene a futi.

 

A-glycoside ti le-kobe ti moine ayeke a-édulcorant so ayeke na yâ ti triterpénoïde. Mbeni ye so ayeke na yâ ti ngu ni ayeke C60H102O29·H2O, so ayeke na yâ ti glucose 5. A yeke wara ni na lege ti zingo ni na yâ ti lê ti keke ti moine na ngu wala na éthanol so ayeke na 50%, na pekoni a yeke sara si a ga ngu, a yeke sara si a ga ahule nga a yeke sara si a kiri a ga cristal. Glycoside ti le-kobe ti moine ayeke avuru poudre ti cristal so mbeni ndo ti futingo ti 197–201 degré (a yeke buba). Ala yeke nzere fani 260 ahon sucrose, na mbeni nzerengo ye so ayeke ninga nga na mbeni gozo so ayeke sioni mingi na pekoni so adabe ti zo na glycosides ti stéviol.


Glycyrhizine, so a iri ni nga glycyrhizine, ayeke na formule ti molécule C42H62O16. A yeke mbeni vuru poudre ti cristal so wâ ni ayeke 220 degré (a yeke buba), so calorie ni ayeke 0, nga so a nzere mingi ahon ti sucrose fani 200. Lo yeke na mbeni go ti vundu teti kete ngoi. A yeke wara na yâ ti ngu nga na a-éthanol so a dilué ni kete, me a yeke lï hio na yâ ti ngu so ayeke wâ. Lo yeke na acide mingi pëpe na a yeke sala kusala na ni mingi ti kono na ti sala si go ti kobe ni aga nzoni ahon, nga ti leke na go ti kobe ni. Tongana a sala kusala na ni na lege ti saccharine ti sodium nga na acide nucléique-, a yeke sala kusala maboko na maboko na ndo ti gozo nga na gozo. Aye so azo ayeke kä ni na yâ ti amagazin ayeke asaleté ti lo so ayeke ammonium wala potassium.

 

Xylitol, so a hinga ni nga tongana alcool ti pentapentyl, ayeke na formule ti molécule C5H12O5. Xylitol so ayeke nzoni-kue ayeke mbeni vuru poudre ti cristal so ayeke na mbeni ndo so a lingbi ti futi ni na popo ti degré 92–96 . Lo yeke na nzoni ngangu ti ngbâ na wâ, lo yeke na mbeni calorie so ayeke 17 kJ/g, nga lo yeke na sucre fani 0,65–1,05 ti sucrose. A yeke na mbeni go so adë bê tongana a te ni droit. Teti so xylitol ayeke mbeni ye so ayeke sara si kobe aga nzoni, a lingbi ti mû lege na kobe ti duti nzoni nga ti sara akua tongana ti so ti kanga lege na futingo ti yanga ti zo, ti sara pëpe si sucre na yâ ti mênë ti zo achangé nga ti sara si anyama so ayeke sara nzoni na yâ ti terê ti zo amaï. Xylitol ayeke kanga lege na levure ti maï nga ti sara si fermentation ni aga nzoni; tongaso, a lingbi pëpe na akobe so a hunda ti tene a sara na levure. Tongana mo nyon xylitol mingi, mo lingbi ti wara kpale na yâ ti mo wala mo yeke wara kobela ti fufu. A yeke na mbeni go so ayeke dë bê ti zo nga a lingbi ti sara si go ni aga nzoni tongana a mélangé ni na ambeni ye so ayeke sara si zo adë. Lo yeke na kota ngangu na ndo lekengo go ti ye nga na fion ni, na asalango ye ti lo ti nzerengo ye ayeke nga nzoni tongana a sala kusala na ni na saccharine nga na acésulfame ti potassium, na a kanga lege na asioni gozo nga na asioni ye so fani mingi a yeke wara na yâ ti angangu yorö so ayeke nzere na zo. Tongana mo nyon érythritol ahon ndo ni, mo lingbi ti wara kobela ti fufu nga ti fufu.

 

A-édulcorant so alondo na yâ ti dunia
Sucralose
Sucralose, so a hinga ni nga tongana triclorogalactosucrose wala sucralose, ayeke mbeni ye so alondo na yâ ti sucralose. A yeke wara na yâ ti ni C12H19O8Cl3. A yeke mbeni vuru poudre ti cristal so mbeni point ti fusion ti degré 125 na mbeni valeur ti calorie ayeke 0. A yeke nzere fani 600 ahon sucrose, a yeke na mbeni nzerengo ye so ayeke nzoni-kue, so ayeke tongana sucrose-, a yeke na mbeni go ti peko pëpe, na a yeke sara pëpe si gigi ti zo abuba wala sucre ti mênë ti lo ayeke changé pëpe. Sucralose ayeke na nzoni ngangu ti lï na yâ ti ngu nga ti ngbâ lakue, na a lingbi ti sara si go ti ye so ayeke acide nga na ti ingo adë; a lingbi ti honde anzerengo ye pëpe tongana astringence, vurungo ye nga na go ti sämba; na a lingbi ti sara si a-épice nga na a-épice aga nzoni.

 

Alitame, so a hinga ni na lege ti chimie na iri ti acide aspartique alanine, ayeke mbeni ye so ayeke sara si zo adë bê ti lo. A yeke mbeni vuru poudre so ayeke tongana cristal, so ayeke nzere mingi ahon sucrose fani 2000 tongaso nga so ayeke nzere mingi ahon aspartame (APM) fani 10. Lo yeke mbeni ye so ayeke mû kobe na zo pëpe, so go ti lo ayeke tongana ti sucrose, lo yeke na go ti peko wala lo yeke na mbeni ye ti wen pëpe, nga lo yeke na hygroscopie pëpe. Lo yeke lï hio na yâ ti ngu nga na éthanol, lo yeke ngbâ lakue nzoni nga lo yeke na nzoni ngangu ti gbu wâ nga na acide. Lo yeke ngbâ lakue na yâ ti ando so pH ni ayeke 5–8. Na gbe ti aye so a yeke sara na mapa, alitame ayeke ngbâ nzoni ahon aspartame, na lo yeke bata anzoni ye so aspartame ayeke na ni na ngoi so lo yeke hon ndo ti asioni ye so ayeke na yâ ni. Alitame ayeke nzoni pëpe ti sara na mapa nga na ambangi.

 

A-édulcorant so a leke ni na maboko: Néotame. Néotame ayeke mbeni ye so alondo na aspartame so a leke ni na lege so a zia mbeni groupe so ayeke kpe ngu na yâ ti molecule ti aspartame. Iri ti lo ti chimie ayeke gi diméthyl éthyl aspartate, na formule ti molécule ni ayeke C20H30N2O5. A yeke mbeni vuru poudre ti cristal, me mingi ni a yeke wara monohydrate, na formule ti molécule ti empirique C20H30N2O5·H2O, so ndo ti futingo ni ayeke 80,9–83,4 degré , na a yeke buba pëpe. Néotame ayeke fani 30–60 ahon aspartame nga fani 6000–10000 ahon sucrose. Lo bata mingi ti anzoni ye so ayeke na yâ ti aspartame, na tapande lo yeke nzere mingi, lo yeke kangbi yâ ti go ti zo nzoni nga lo yeke sara si go ti zo akiri aga nzoni, lo yeke na acalorie pëpe nga lo yeke sara si zo abâ pasi pëpe. Monohydrate ti néotame ayeke pëpe mbeni ye so ayeke sara si zo adë. Na yâ ti ando so acide ayeke dä mingi, néotame ayeke fa so lo yeke ngbâ lakue gï tongaso tongana aspartame; ye oko, na gbe ti pH so ayeke neutre wala na gbe ti akota ndowa so ayeke ninga pëpe, néotame ayeke ngbâ lakue nzoni mingi ahon aspartame, na a sala si a lingbi ti sala kusala na ni na ando so aspartame alingbi pëpe, na tapande na yâ ti abongo so a sala na mapa.

 

Saccharine, so a hinga ni na lege ti chimie na iri ti o-sulfonylbenzoimide, ayeke na formule ti molécule C7H5O3NS, so a yeke futi ni na degré 228–230 , na a yeke mbeni cristal wala mbeni vuru poudre so ayeke na couleur pëpe. Nzoni ti lo ayeke ndulu na fani 500 ti sucrose. A hinga nga saccharine tongana saccharine so ayeke lï pëpe wala acide ti saccharine. Ye so azo mingi airi ni saccharine ayeke biani saccharine ti sodium, so ayeke ingo ti sodium ti saccharine, so ayeke na formule ti molécule C7H4O3NSNa·2H2O. A yeke lï hio na yâ ti ngu na a hinga ni nga tongana saccharine so ayeke lï na yâ ti ngu. Lo yeke tongana a-cristal so ayeke tongana aplaque orthorhombique so ayeke na couleur pëpe wala so ayeke vuru, so ayeke na fion pëpe wala so ayeke na mbeni kete fion, so a lingbi pëpe ti sara si a changé yâ ti terê ti zo, so ayeke na mbeni ngere ti calorie so ayeke 0, nga so ngu ti lo ayeke na mbeni go so ayeke sioni mingi. Cyclamate, so a hinga ni na iri ti acide cyclohéxylsulfamique, ayeke na formule ti molécule C6H13NO3S. A yeke mbeni vuru poudre so ayeke tongana cristal so a lingbi ti futi ni na popo ti degré 169–170 na a yeke na mbeni calorie so ayeke 0. Nzoni ti lo ayeke fani 40–50 ti sucrose. Cyclamate so a yeke vo ni na yâ ti amagazin ayeke biani sodium wala calcium ti lo, so ayeke sigigi tongana akete kete ye so ayeke na couleur pëpe wala so ayeke vuru. Lo yeke na wâ-stable, lo yeke hygroscopique pëpe, lo yeke lï hio na yâ ti ngu, lo yeke na mbeni sioni go pëpe, nga lo yeke kanga nga vundu. Mingi ni, a yeke sala kusala na cyclamate na saccharine, mingi ni na yâ mbeni wungo ti 10:1, ti sala si a nzere legeoko na ti kanga lege na popo ti asioni ye so ayeke nzere pëpe, na tongaso a yeke sala si go ti ye ni aga nzoni ahon. A yeke wara nga ambeni tënë so afa so cyclamate, saccharine, na aspartame. 1.4.4 ayeke sara kua maboko na maboko. Ye so ayeke nzoni-kue ayeke mbeni vuru poudre ti cristal so ayeke oblique na so ndo ti futingo ni ayeke 123 degré . Lo komanse ti buba ahon degré 225 , lo yeke na mbeni calorie ti 0, na lo yeke nzere fani 150 ahon sucrose. Lo yeke na mbeni pendere go so ayeke na mbeni sioni go na pekoni pëpe na a lingbi ti mélangé ni na ambeni ye so ayeke sara si go ni anzere. Acesulfame K ayeke lï hio na yâ ti ngu na a yeke ngbâ lakue na wâ nga na acide.